Ivan Gundulić : Osman
IVAN GUNDULIĆ:
OSMAN
Bilješke o piscu:
Ivan
Gundulić rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638.
godine.
Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji
u
Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u
Dubrovniku,
jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji
su
bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti
u
državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i
Malog
vijeća (vlada). Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon
mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se
godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove
orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela: Dubravka (1628.) -
pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) - refleksivna poema, te Osman
(1621. - 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj
književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuća u književnosti
europskog baroka.
Kratki sadržaj:
Pod
vodstvom Osmana 1621. godine bila je poražena turska vojska u bici
kod
Hoćima. Za tu je pobjedu bio zaslužan kraljević Vladislav. Nakon tog
poraza
Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snažnu vojsku
da
ponovo osvoji Zapad.
Kada
se vrato kući, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika
(o
ženidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske.
Na
pregovore je u Poljsku poslao Ali-pašu. Kazlar-aga je dobio zadatak da
ide
tražiti Osmanu žene, te je tako otišao u Smederevo i oteo lijepu
Sunčanicu
ocu.
Sokolica
je bila turska junakinja koja je obećala da se više neće boriti
protiv
kršćana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako
zaljubljena
u njega i tako spriječila brak Osman s Sunčanicom.
Na
kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vješti iskoristili za
svrgavanje
Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe.
Osman
je na kraju bio zadavljen.
Analiza djela:
Osman
je barokni ep u dvadeset pjevanja od kojih je četrnaesto i
petnaesto
pjevanje izgubljeno. U 19. st. Ivan Mažuranić je vrlo dobro
nadomjestio
ova dva pjevanja, tako da je danas ono cijelo.
Mažuranić
je odlično nadopunio Gundulićevo dijelo zbog njegovog dobrog
poznavanja
Gundulićeva načina pisanja. Gotovo je nemoguće prepoznati
da
su djelo pisala dva različita autora. Osman je ponegdje lirski oblikovan
osjećajima
likova, ali ipak najveću težnju daje na epski stil.
Pri
nastanku ovog djela Gundulić je zapravo htio prevesti Tassov
“Oslobođeni
Jeruzalem”, ali je potaknut stvarnim događajima,
bitkom
kod Hoćina 1621. godine, napisao povijesni ep. Odstupao je od povijesne teme uvodeći
i druge likove koji ne pripadaju tom događaju.
Sljedećim
stihovima Gundulić prikazuje ljudsku oholost i promjenjivost
sreće.
S napomenom da što se više uzdižemo, to ćemo i dublje pasti.
“...Ah,
čijem si se zahvalila,
tašta ljudska oholosti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti.“
Gundulićev
način izražavanja je aforističan i za sva vremena istinit,
jer
piše paralelama. Stih je pisan u osmercu, rimovan parnom
rimom
- abab rimom. Djelo je pisano dubrovačkom štokavštinom s nekim
elementima
čakavštine; pretežno prevladava ijekavica, ali i malo ikavice.
Po
uzoru na Tassa Gundulić je u djelo ubacio i
romantično
– viteške epizode. Otmica Sunčanice pisana je lirskim i
emotivnim
tonovima - ljubav oca prema kćerci i bol za njenim gubitkom.
Ideja:
U
djelu se ističu ideje o relativnosti i prolaznosti života. Djelo je napisano
u
kontrastima (lijepo-ružno - Europa-Turci, Kršćanstvo-Islam - dobro-zlo).
Strah za Dubrovnik:
U
djelu “Osman” Ivan Gundulić prikazuje opasnost za svoj Dubrovnik od
Tuaraka
i Mlečana, a to možemo viditi kroz suprotnosti između kršćanstva
i islama.
Pošto se otkrićem Amerike konkurencija za prevlast nad
morskom
trgovinom u mediteranskom moru povećala, Gundulić strahuje
za
Dubrovnik zbog konkurencije Venecije u tom pogledu.
Zaključak:
Gundulić
u svom djelu vješto isprepleće formu i sadržaj, bira izraze koji mi
ponekad
nisu bili i najrazumljiviji. Teme njegovih djela su stvarne,
životne,
a autor je inspiriran izrazom narodne poezije.
Primjedbe
Objavi komentar