Postovi

Johann Wolfgang von Goethe : Patnje mladog Werthera

IVAN GUNDULIĆ: OSMAN Bilješke o piscu: Ivan Gundulić rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti u državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i Malog vijeća (vlada). Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela: Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) - refleksivna poema, te Osman (1621. - 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno

Ivan Gundulić : Osman

IVAN GUNDULIĆ: OSMAN Bilješke o piscu: Ivan Gundulić rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti u državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i Malog vijeća (vlada). Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela: Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) - refleksivna poema, te Osman (1621. - 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno

Marin Držić : Novela od Stanca

MARIN DRŽIĆ: NOVELA OD STANCA Bilješke o piscu: Marin Držić (1508. - 1567.) rođen je u Dubrovniku, u pučanskoj obitelji. (U istoj obiteljskoj lozi rođen je oko pola stoljeća prije i pijesnik Džore Držić). Kad mu je bilo trideset godina, Vijeće umoljenih Dubrovačke Republike jednoglasno ga je izabralo za orguljaša stolne crkve Sv. Marije. Odlazi na studij u Sienu u Italiju gdie će se zadržati sedam godina. Biran je (1541.) za vicerektora Sveučilista u Sieni. Nakon povratka u Dubrovnik (1545.) susreo je austrijskoga grofa Rogendorfa s kojim će putovati u Beč i Carigrad i ostati s njime oko dvije godine. Godine 1548. “Pomet družina” je izvela “prid Dvorom” njegovu komediju Pomet. Taj je tekst u međuvremenu zagubljen. Sljedeće godine (1549.) izvedena je Tirena, a u idućih deset godina i sva ostala djela. 1562. Držić je napustio Dubrovnik. Postao je i urotnik protiv oligarhijske dubrovačke vlasti, a mletački ga je biskup postavio za kapelana. U Veneciji

Mihail Jurjevič Ljermontov : Junak našeg doba

MIHAIL JURJEVIČ LJERMONTOV: JUNAK NAŠEG DOBA Mjesto i vrijeme radnje: Carska Rusija, 19. stoljeće. Radnja se odvija na više mjesta, uglavnom kod Kavkaza, te na bojištima s plemenima Čečena i Tatara. Vrijeme radnje je lako uočljivo po kozacima - ruskim konjanicima koji su tada bili zastupljeni velikim dijelom u ruskoj vojsci. Tema: Pečorinov život, njegove pustolovine u kojima uvijek traži neko novo uzbuđenje da mu život ne bude dosadan. To najčešće uključuje poigravanje tuđim osjećajima, manipuliranje tuđim životom i izdaju prijatelja. Problematika koja se obrađuje u djelu: U ovom djelu obrađen je život «suvišnog čovjeka». On misli da za njega sreća ne postoji, a zapravo ju ne uspijeva pronaći, iako može biti pred njim cijelo vrijeme. Život mu je ispunjen nizom različitih događaja koji su ga privremeno usrećili, pa zbog toga mora ići naprijed i izazivati život. Jedino pitanje koje postavlja Pečorin jest pitanje postojanja sudbine i slobod

Marko Marulić : Judita

MARKO MARULIĆ: JUDITA MARULIĆEVA JUDITA Naslov djela sadrži čitav sadržaj, temu i jezik kojim je napisan:         “Libar Marka Marulića Splićanina           u Kan se uzdarži istorija svete udovice           Judit           U verslih hrvacki složena           kako ona ubi vojvodu Olofenea           po svidu vojske njegove           i oslobodi puk izraelski           od velike pogibili”. Teme:   Juditino oslobađanje grada Jeruzalema   Smionost udovice Judite   Juditina vjera   Rodoljublje   Sukob dobra i pravde sa zlom i nepravdom Djelo je posvećeno Marulićevu kumu Dujmu Balistiliću. Nakon naslova slijedi posveta koja započinje:         “Poštovanomu Isukarstu papu i parmananu Splitskoem          gospodinu dom Dujmu Balistiliću kumu svomu.          Marko Marulić Umiljono priporučeuje z dvornim          poklonom milo poskita.” U posveti se saznaje gotovo sve o djelu: izvor, inspiracija, kome je djelo namjenjeno, uzor po ko

Jean Racine : Fedra

JEAN RACINE: FEDRA Sadržaj: Hipolit govori Teramenu kako ide tražiti svoga oca jer ga nije vidio već 6 mjeseci. Teramen se brine, no Hipolit mu obećava kako će se čuvati i klonit ružnih mjesta. Teramen ga pita dali možda bježi od ljubavi prema Fedri; Hipolit mu govori kako to nije istina te da on voli samo Ariciju. Teramen ga moli za pravi razlog njegova odlaska. Prije odlaska Hipolit se otišao oprostiti od Fedre, no njoj nije dobro i on odlazi. Fedra govori Enoni kako se neće boriti za život, odnosno kako će ga se bez borbe odreći. Fedra priznaje Enoni kako je zaljubljena, i to u Hipolita. Panopa govori Enoni i Fedri kako je Tezej mrtav. Također govori kako Atenjani žele njezina sina za vladara, pošto je umro kralj (Tezej). Enona sada govori Fedri kako nema smisla čekati jer je kralj mrtav, te neka uzme Hipolita, kako bi se imao na koga osloniti u nevolji, i da se Tezejevom smrću njihov bračni čvor kida i da njezina ljubav neće biti zločin. Aricija