Vjenceslav Novak : U glib

VJENCESLAV NOVAK:

U GLIB

Bilješke o piscu:

Vjencelav Novak (1859. - 1905). Bio je mlad, ali i plodonosan pisac.

Sa 23 godine napravio je svoje prvo djelo - pripovijest “Maca”, a njegov

posljednji roman je bio “Tito Dorčić”. Rođen u Senju. Širinom područja

koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrvatske pripovjedače

svog doba, u svojim opisima nije samo opisivao zavičaj već i raznolikost

hrvatskog života. U svojim je romanima i pripovijestima zahvatio četiri

područja: grad Senj u svojoj prošlosti i u svome vremenu, Podgorje,

hrvatsko građanstvo i malograđanstvo, Proletarij. Bio je prvi hrvatski

pripovjedač koji je u kniževnim djelima sustavno iznosio pojave

socijalizma u Hrvatskoj i pokušao ukazati na goruća društvena pitanja.

No on je otišao i mnogo dalje. U svojim je djelima “ulazio” u svijet

sirotinje, učenika, prosjaka, izganika i beskućnika.

Cjeloukupni Novakov književni rad, bez obzira na područja iz kojih je

uzeta građa pojedinih pripovijesti, ima izrazito socijalno značenje.

Vrsta djela:

Socijalna pripovijetka

Mjesto radnje:

Zagreb

Vrijeme radnje:

Krajem 19 st.

Tema:

Odnos siromašnih i bogatih

Ideja:

“Bogat čovjek ne smije uzeti ono što je namijenjeno siromahu.”

Jezik i stil:

Djelo obiluje dijalozima, personifikacijama, epitetima, kontrastima.

Kratki sadržaj:

Uvod

Upoznajemo lik Artura, bogataša koji dobiva stipendiju i potporu,

te siromaha Jakova koji se bori za život i dobivanje stipendije mu je sve.

Zaplet

Jakovov dolazak i upoznavanje sa svojim možda budućim cimerom

(sve je ovisilo o stipendiji), odlazak u dekanat da vidi je li dobio stipendiju.

Vrhunac

Saznanje da Jakov nije dobio stipendiju, odlazi u neki obližnji kafić,

odlazak kući i dolazak Artura kod njega, Pavličevićeva “jezikova” juha.

Rasplet

Artura grize savjest te obećava da će pokušati nešto napraviti,

piše pismo ocu da neće prihvatiti stipendiju, odgovor oca na pismo

jedan je od zaključaka na djelo.

Dojam o djelu:

Djelo može emotivno djelovati na svakoga, a kamoli ne na neko

osjećajnog poput mene. Pisac je u ovom djelu odlično prikazao razliku

između siromašnih i bogatih na primjeru bogatijeg i manje talentiranog te

siromašnijeg i puno više talentiranog učenika. Bogatiji “uzima” stipendiju

siromašnijem. Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde i to je razlog

zašto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Takve stvari se događaju

i dan danas, kako se onda ne bi događale i prije 100 godina. To je sve

nepravda koju treba ispraviti.